Zašto se bivši partneri svete preko dece?
Vesna Trbović, članica Upravnog odbora Društva socijalnih radnika Srbije, imala je priliku da govori za televiziju Nova S na temu „Zašto se bivši partneri svete preko dece?“. Naglasila je da je važno da roditelji rade na svojoj emocionalnoj stabilnosti i da kroz razumevanje i podršku zaštite decu od konflikata i manipulacija. U razgovoru je istakla koliko ovakvo ponašanje može negativno uticati na razvoj deteta kao i važnost saradnje roditelja nakon razvoda. Prema njenim rečima, stručna pomoć i savetovanje mogu biti od velike koristi porodicama kako bi prevazišle teškoće i omogućile deci zdrav i stabilan razvoj.
Ceo razgovor možete poslušati na:
Zašto se bivši partneri svete preko dece?
Male velike priče: Karta (bes)pomoći
Zamenica predsedice Društva socijalnih radnika Dijana Janković je u martu 2025. godine učestvovala u snimanju tv priloga za emisiju Insajder na temu: “Male velike priče: Karta (bes)pomoći. Ona je ovom prilikom govorila o efektima primene Zakona o socijalnoj karti koji je u našoj zemlji uveden 2022. godine. Dijana je govorila i o nedostatku važeće Strategije socijalne zaštite kao krovnog dokumenta koja treba da bude vodič razvoja sistema socijalne zaštite u budućnosti.
Ceo prilog možete pogledati na:
Da li socijalne karte prepoznaju siromašne?
U aprilu 2025. godine Dijana Janković je govorila za televiziju Nova S, na temu: “Da li socijalne karte prepoznaju siromašne?”. Ovom prilikom Dijana Janković je govorila o tome kako funkcioniše socijalna karta, koje su prednosti, a koje manjkavosti ovog registra i šta je to što je neophodno unaprediti kako bi što više korisnika adekvatno ostvarivalo pravo na novčanu socijalnu pomoć.
Ceo razgovor možete poslušati na:
Može li socijalna služba oduzeti dete ako ne ide u školu?
Predsednica Upravnog odbora Društva socijalnih radnika Srbije, dr Violeta Marković, gostovala je u januaru 2025. godine u jutarnjem programu “Probudi se” na televiziji Nova S. Tokom gostovanja, Marković je govorila o pravima roditelja da ne šalju decu u školu, kao i o ulozi socijalnih službi u takvim situacijama.
Ceo razgovor možete poslušati na:
O uzrocima tragedije u Barajevu i neophodnim promenama u socijalnoj zaštiti
U emisiji “Probudi se” na televiziji Nova S u februaru 2025. godine, predsednica Društva socijalnih radnika Srbije, Milica Glišić je imala priliku da razgovara o uzrocima tragedije u Domu za stare u Barajevu. Milica se osvrnula na nedostatak usluga u zajednici, kao i socio-edukatvinih, socio-terapijskih usluga i socio-zdravstvenih usluga koje mogu prevenirarti institucionalizaciju osoba sa mulitplasklerozom. Promene u sistemu socijalne zaštite, koji je već dugi niz godina nepravedno zanemaren, su neophodne. Ključnoj je kreiranje Strategije socijalne zaštite kao temelja za dalji razvoj sistema i usluga namenjenih različitim društvenim grupama.
Ceo razgovor možete pogledati na sledećem linku:
Sistem socijalne zaštite i Strategija socijalne zaštite
O stanju u sistemu socijalne zaštite i važnosti donošenja Strategije socijalne zaštite, ispred Društva socijalnih radnika Srbije govorila je zamenica predsednice Društva, Dijana Janković, na televiziji N1, u junu 2024. godine. Tom prilikom istakla je da sistem socijalne zaštite 15 godina funkcioniše bez krovnog i vodećeg dokumenta, kao i da bi strategija trebalo da bude usklađena sa agendom za održivi razvoj do 2030. godine i da obezbedi stalan i efikasan sistem socijalne zaštite koji će smanjiti siromaštvo, povećati socijalnu jednakost i unaprediti usluge za ranjive grupe.
Ceo razgovor možete poslušati na:
Kako se gradi efikasan sistem socijalne zaštite?
Da su kriterijumi za dodeljivanje socijalne pomoći u Srbiji strogi, a da sistem socijalne zaštite, kojem nedostaje od 700 do 1.000 stručnih kadrova, 15 godina funkcioniše bez Strategije, krovnog dokumenta koji bi trebalo da obezbedi efikasan sistem kako bi se smanjilo siromaštvo, povećatala socijalna jednakost i unapredile usluge za ranjive grupe bio je povod za razgovor na Radio Beograd 1. Kako se gradi efikasan sistem socijalne zaštite, ispred Društva socijalnih radnika Srbije, govorila je dr Suzanu Mihajlović, docentkinju na Odeljenju za socijalnu politiku i socijalnih rad FPN u junu 2024. godine.
Ceo razgovor možete poslušati na:
Budućnost socijalne zaštite
Još jednu priliku da govori na ovu temu imala je, ispred Društva socijalnih radnika Srbije, predsednica Milica Glišić, za televiziju Insajder, u julu 2024. godine. Glišić je istakla da Republika Srbija nema važeću Strategiju socijalne zaštite kao krovni dokumet koji bi mogao da utaba staze i put za budućnost socijalne zaštite onako kako želimo da izgleda. Ona je istakla da složenost aktuenih problema sa kojima se korisnici suočavanju zahteva rekonstrukciju i modernizaciju sistema socijalne zaštite. Takođe je pomenula da centri za socijalni rad u svojoj nadležnosti imaju veliki broj ovlašćenja te je neophodno raditi i na relaksaciji istih. U tom kontekstu neophodno je raditi i na prebacivanju pojedinih ovlašćenja na druge ustanove, zatim deinstitucionalizaciji kao i ulaganju u alternativne vidove usluga u zajednici.
Ceo razgovor možete poslušati na:
Čija su naša deca?
Milica Glišić, predsednica Društva socijalnih radnika Srbije imala je priliku da govori za televiziju Nova S u decembru 2024. godine na temu “Čija su naša deca?”. Tom prilikom ona je istakla da sistem zaštite dece treba da bude usmeren ka prevenciji, kroz podršku roditeljima i pomoć deci da pronađu što bolja rešenja u situacijama porodičnih problema. Tek u najtežim slučajevima zlostavljanja i zanemarivanja, prema njenim rečima, država treba da preuzme zaštitnu ulogu kroz različite oblike starateljstva. Glišić je takođe podsetila na pravo deteta na slobodu izražavanja, koje podrazumeva slobodu da traži, prima i širi informacije i ideje svih vrsta, putem govora, pisma, štampe, umetnosti ili drugih sredstava informisanja, u skladu sa izborom deteta. Govoreći o aktivnijem učešću mladih u društvu, naglasila je da deca starija od deset godina imaju pravo da izraze svoje mišljenje, dok Zakon Republike Srbije omogućava deci iznad 16 godina da rade uz saglasnost roditelja. U kontekstu nedavnih dešavanja, istakla je i da su maturanti koji su učestvovali u protestima već punoletni.
Ceo razgovor možete poslušati na:
Registar socijalna karta: prednosti i izazovi
Društvo socijalnih radnika Srbije imalo je priliku da za magazin Nova ekonomija razgovara na temu registra „socijalna karta“. U razgovoru je bilo reči o načinu funkcionisanja registra, njegovoj upotrebi od strane socijalnih radnika i drugih stručnih radnika, efekata koji je imao na njihov rad, o pretpostavkama šta je uzrokovalo smanjene broja korisnika novčane socijalne pomoći u periodu od početka primene registra kao i o prijavljivanju uočenih problema. Takođe, Društvo socijalnih radnika Srbije je imalo priliku da govori i o trenutnoj situaciji u sistemu socijalne zaštite, ukazujući na prisutne probleme za čije rešavanje se Društvo kontinuirano zalaže.
Dva teksta, objavljena u januaru 2024. godine, možete pročitati na:
Povećanje socijalne pomoći za 85 dinara je ponižavajuće
Predsednica Društva socijalnih radnika Srbije, Violeta Marković, govorila je za televiziju Nova S o povećanju socijalne pomoći i o značaju Strategije socijalne zaštite za unapređenje položaja najugroženijih građana. U svom izlaganju je istakla koliko je važno da sistem socijalne zaštite bude dostupan, pravedan i efikasan, kako bi svako kome je pomoć potrebna mogao da je dobije na vreme. Tema razgovora je bila odgovornost države prema siromašnima i socijalno ugroženima, kao i načini na koje se podrška može dodatno unaprediti.
Ceo razgovor možete pogledati na:
Život sa usvojenom decom sa poteškoćama u razvoju
Članica Nadzornog Odbora Društva socijalnih radnika Srbije, Jelica Marić Dević govorila je za televiziju Nova S o hraniteljstvu i usvojenju kao oblicima porodično-pravne zaštite dece. Istakla je zvanične podatke Republičkog zavoda za socijalnu zaštitu o broju dece bez adekvatnog roditeljskog staranja, od čega je za neku decu planiran povratak u biološku porodicu, za određen broj je hraniteljstvo procenjeno kao privremeni i najedekvatniji oblik zaštite, dok značajan broj dece nema razrešen porodično-pravni status – i ta deca su potencijalni kandidati za usvojenje. Naglašavajući da je pravo svakog deteta da ima obezbeđenu stalnost, Marić Dević je istakla pitanje efikasnosti sistema socijalne zaštite, pravosudnog sistema, sistema obrazovanja i zdravstvenog sistema. Posebno je istakla značaj medija kao i potencijal svakog pojedinca da doprinese poboljšanju opšte društvene slike o ovoj temi, kao i izgradnji empatije i solidarnosti.
Ceo razgovor možete pogledati na:
Potreba za proširenjem kapaciteta usluga Prihvatilišta i Prenoćišta u Beogradu
Predsednica Upravnog odbora Društva socijalnih radnika Srbije, Dijana Janković, govorila je o izazovima u oblasti zaštite ljudi u situaciji beskućništva u gostovanju na televiziji Nova S, ukazujući na popunjene kapacitete usluge Prihvatilište za odrasla i stara lica i usluge Prenoćišta u Beogradu, što značajno ograničava mogućnost hitnog i privremenog zbrinjavanja ljudi u situaciji beskućništva. Tim povodom, Društvo socijalnih radnika Srbije obratilo se javnosti saopštenjem u kojem se pridružujemo pozivu Mreže za borbu protiv beskućništva da se u što skorijem periodu preduzmu adekvatne mere u najboljem interesu korisnika.
Ceo razgovor možete pogledati na:
Dugo čekanje na porodicu- izazovi usvojenja u Republici Srbiji
Predsednica Društva socijalnih radnika Srbije Violeta Marković govorila je u Fonet-ovom serijalu „Stigma“ na temu usvojenja dece u Republici Srbiji. Tom prilikom je istakla da se u Srbiji u poslednjih deset godina značajno smanjio broj usvojenja, pre svega zbog komplikovanih i dugotrajnih procedura, ali i zbog prisutne društvene stigme. Prema njenim rečima, sudski postupci za utvrđivanje podobnosti deteta za usvojenje mogu trajati i do šest godina, posebno u situacijama kada nije poznat identitet biološkog oca ili kada nije moguće brzo rešiti pitanje roditeljskog prava. Zbog toga deca često provode prve godine života u institucijama. Marković je ukazala i na to da potencijalni usvojitelji često imaju stroga očekivanja po pitanju odabira deteta i da se najbrže usvajaju bebe bez zdravstvenih teškoća, dok romska deca, deca sa smetnjama u razvoju i starija deca najduže čekaju na porodicu. Poseban problem predstavlja neažuriran registar usvojitelja, kao i nedovoljna transparentnost procedura, što dodatno doprinosi nepoverenju javnosti. Ona je istakla da nadležne institucije, uključujući centre za socijalni rad i nadležno ministarstvo, imaju odgovornost da jasnije komuniciraju postupke i time smanje sumnje i strahove u javnosti. Prema dostupnim statističkim podacima, broj usvajanja je značajno opao – sa oko 120 godišnje tokom 2018. godine na današnjih 50-60, dok se međudržavna usvojenja realizuju tek u jednom ili dva slučaja godišnje.
Ceo razgovor možete pogledati na:
Usvajanje dece u Srbiji: Šta su predrasude, a šta realni problemi?
Predsednica Društva socijalnih radnika Srbije Violeta Marković, u gostovanju na televiziji Insajder, govorila je o stanju u oblasti usvojenja u Srbiji. Posebno je naglasila da na usvojenje najduže čekaju romska deca, deca sa smetnjama u razvoju i deca starija od 6 godina, koja se gotovo po pravilu nalaze na dnu liste potencijalnih usvojenja, a kojih u registru dece podobne za usvojenje ima najviše. Marković je objasnila da postupci usvojenja mogu trajati duže jer je, pre nego što dete bude usvojeno, neophodno da njegov porodično-pravni status bude u potpunosti rešen. Tek nakon što se ispune svi zakonski uslovi i jasno utvrdi da su iscrpljene druge mogućnosti zaštite deteta, ono može biti podobno za usvojenje. Govoreći o domaćem i međunarodnom usvojenju, istakla je važnost podizanja svesti javnosti o benefitima međunarodnog usvojenja za onu decu koja teže pronalaze porodicu u zemlji. Objašnjavajući suštinu instituta usvojenja naglasila je da centri za socijalni rad postupaju tako da se pri izboru usvojitelja vode potrebama deteta, a ne obrnuto- da dete bude prilagođeno željama potencijalne usvojiteljske porodice. Posebno je ukazala na postojanje predrasuda prema usvajanju romske dece, kao i na nedostatak adekvatnih usluga podrške porodicama koje bi usvajale decu sa zdravstvenim ili razvojnim poteškoćama. Prema njenim rečima, sistem može da funkcioniše kada za to postoji institucionalni prostor, ali je neophodno ažurirati registar potencijalnih usvojitelja kako bi se dobila realna slika o kapacitetima i potrebama u oblasti usvojenja.
Ceo razgovor možete pogledati na:
Novčana socijalna pomoć
Članica Upravnog odbora Društva socijalnih radnika Nikolina Sučević gostovala je u Dnevniku televizije Nova S. Tema gostovanja odnosila se na različite aspekte pitanja novčane socijalne pomoći (NSP), a posebno da li je sistem socijalne zaštite takav da se kroz novčanu socijalnu pomoć može izaći iz njega. Sučević je istakla da uz trenutna socijalna davanja nije moguće “napustiti” siromaštvo i izaći iz sistema, jer od iznosa NSP ne mogu da se podmire osnovne potrebe. Naglasila je da je neophodno razvijati strategije koje će ojačati korisnike za izlazak i smanjiti njihovu zavisnost od sistema socijalne zaštite. U emisiji je istaknuto i koji su uslovi za ostvarivanje prava na novčanu socijalnu pomoć u Republici Srbiji.
Ceo razgovor možete pogledati na:
Zašto usvajamo sve manje dece?
Članica Upravnog odbora Društva socijalnih radnika Ljiljana Skrobić gostovala je u emisiji “Među nama” na televiziji Nova S. Tom prilikom je govorila o sličnostima i razlikama između hraniteljske zaštite i usvojenja istakavši da je hraniteljstvo privremeni oblik zaštite deteta, dok je usvojenje takav oblik obezbeđivanja stalnosti za dete kojim dete i usvojitelji dobijaju zakonski okvir kao što imaju biološki roditelji i deca. Pored toga što se radi o dva oblika zaštite koji podrazumevaju brigu o deci bez roditeljskog staranja, i hraniteljstvo i usvojenje podrazumevaju procenu i obuku potrencijalnih hranitelja i usvojitelja. Hraniteljstvo podrazumeva i praćenje porodica od strane centara za porodični smeštaj i usvojenje, dok se zaključivanjem usvojenja procesi završavaju. Iako u našem sistemu trenutno ne postoje specijalizovane usluge za usvojiteljske porodice nakon zaključivanja usvojenja, Skrobić je pozvala usvojitelje da kada god procene da im je pomoć i podrška neophodna istu i potraže od nadležnog Centra za socijalni rad ili Savetovališta za brak i porodicu. Skrobić je govorila i o tome šta stoji iza statistike vezane za broj potencijalnih usvojitelja koji se nalaze u jedinstvenom ličnom registru usvojenja koji su stekli opštu podobnost za usvojenje, kao i deci rešenog porodično pravnog statusa, odnosno deci koja su stekla podobnost da budu usvojena. Tim povodom je istakla da potencijalno postoji i više dece koja bi mogla da budu kandidati za usvojenje, ali se ona trenutno nalaze “zaglavljena” u sistemu, na čemu bi u budućnosti trebalo raditi. Odgovarajući na pitanje zašto postoji tolika razlika između broja potrencijalnih usvojitelja i dece za usvojenje, naglasila je da se prilikom procene vodi računa da li usvojitelji mogu da odgovore na potrebe dece, da prihvate njihovu životnu priču i neguju identitet, imajući u vidu njihove porodične karakteristike ali i specifične karakteristike deteta poput uzrasta, različitih zdravstvenih, razvojnih teškoća i sl. Kada su u pitanju procedure i njihovo trajanje, Skrobić je istakla da je usvajanje ozbiljan proces koji zahteva vreme i posvećenost sa jedne strane, ali i da zbog nekih sistemskih nedostataka završetak pocesa može biti prolongiran. Naglasila je da usvojenje ne treba posmatrati samo kao “poslednju opciju”, već priliku za porodice koje imaju biološku decu, jer deca koja čekaju porodice nemaju rezervne šanse.
Ceo razgovor možete pogledati na: